Duhovni impulsi u došašću 2020. – 9. impuls
9. impuls: Na putu prema Jeruzalemu
Jeruzalem je bio kraljevski grad. Pošto su zvjezdoznanci tragali za židovskim kraljem, logično su pošli u kraljevsku palaču. Ali tamo ga nisu našli. Čak nam ni Sveto pismo ne kaže da ih je tamo (prema Jeruzalemu) zvijezda bila uputila. Možda je to jednostavno bilo njihovo očekivanje (njihova fiks-ideja) – da se novorođeni kralj ima roditi u raskoši kraljevske palače. Kako god bilo, ova se palača za njihovo putovanje naposljetku pokazuje slijepom ulicom.
I mi ponekad znamo imati svoje fiks-ideje, koje nas na putu prema našem ostvarenju znaju ostaviti u slijepoj ulici. Ponekad i drugima pripisujemo neke slike, neke doživljaje koji ne odgovaraju slici koju im je pridjenuo Bog.
Ignacije Lojolski naziva ove fiksacije neurednim sklonostima. One se kao čičak zakače za nas i zna ih se biti teško riješiti. U br. 1 svojih pravila Ignacije kaže kako se duhovnim vježbama „naziva svaki način da se duša pripravi i skloni da odstranimo sve neuredne sklonosti te da, pošto smo ih odstranili, tražimo i nađemo Božju volju, uredivši svoj život za spasenje duše“.
Te navezanosti (neuredne sklonosti) mogu se pojaviti na najrazličitijim mjestima: u našem odnosu prema hrani i piću (npr. neumjerenost, loša prehrana), u našem govoru (npr. ogovaranje), u našim međuljudskim odnosima, u seksualnosti, u našoj slici sâmih sebe (npr. neutaživa potreba za pažnjom i potvrđivanjem drugih) i sl.
U navezanostima (neurednim sklonostima) razne stvari, druge osobe pa i ja sâm staju na mjesto Boga. A kad mi to što je zauzelo mjesto Boga u mom životu nestane, postajem agresivan. Fiksacija na određenu stvar ili stvarnost me sputava: oduzima mi slobodu i životnost. Gubim svoje kraljevsko dostojanstvo – dostojanstvo ljudskog bića stvorenog na sliku Božju. To je jedan postepeni proces, čije djelovanje često ne primjećujem odmah. Neuredne sklonosti mrse mi putove. Želja koja se iz njih rađa postaje kao omča oko mojeg vrata koja mi ne dopušta disati.
Primjećujem li isto kod sebe? Što je kod mene stalo namjesto Boga?
Jesam li ikad došao u palaču za koju se kasnije ispostavilo da je slijepa ulica?
Jesam li ikad doživio da me ono što izvanjski izgleda maleno i neznatno (Betlehem) na kraju zapravo vodi ispunjenju, tj. ostvarenju mojih čežnji?
… Uzimam si danas vremena da nad ovime razmišljam, molim, pitam Gospodina …
Marko, kapelan
